KAZALIŠTE IZDVAJAMO

Nagrada Nazbilj ljudi

Baščovjek Humanizam inicijativa nagradom Nazbilj ljudi želi poticati humanističke vrijednosti u umjetnosti. Riječ je o neovisnoj, izvaninstitucionalnoj nagradi prvi put dodijeljenoj u prosincu 2023, s namjerom da ističe važnost promicanja široko shvaćenih humanističkih vrijednosti u javnom intelektualnom i umjetničkom djelovanju. Kategorije u kojima se dodjeljuje nagrada Nazbilj ljudi su tisak i portali (novinarski rad), film i igrana serija, televizija, kazalište i radio. Za prethodnu, 2022. godinu, nagradu u kategoriji kazalište dobila je predstava Semafor karlovačkog Gradskog kazališta Zorin dom, nastala po tekstu Petre Cicvarić i u režiji Peđe Gvozdića, koja tematizira obiteljske i društvene odnose autističnog dječaka Viga Tolića, kojeg je glumački oblikovao Andro Damiš.

34. Krležini dani u Osijeku

Središnji skup hrvatskih teatrologa, Krležini dani u Osijeku, ove su godine održani od 7. do 10. prosinca. Okupljeni oko naslova Prvo desetljeće 21. stoljeća u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu: drugi dio, sudionici su održali izlaganja koncipirana kao uvidi u pojedine fenomene, od poetika i estetika pojedinih autora, preko odrednica rada institucionalne scene u tom razdoblju, do nezavisne scene te medija posvećenih kazalištu u tom razdoblju, a nekoliko je izlaganja obljetnički prigodno tematiziralo 150. godina zgrade HNK-a u Varaždinu. Osim simpozijskog, Krležini dani tradicionalno obuhvaćaju i prateći program predstava (ove godine bile su to 55 kvadrata HNK-a u Splitu, Jom kipur HNK-a u Osijeku te Krležin Goya u izvedbi Zijaha Sokolovića). Predstavljena su i nova teatrološka izdanja te postavljena izložba Ogledala 02 Ivane Bakal.

Predavanje o svečanim zastorima HNK-a u Zagrebu

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu u vlasništvu ima čak osam svečanih zastora, koji datiraju od 1850. (Djed Vjekoslava Karasa, jedini prenesen još iz staroga gornjogradskog kazališta), preko vjerojatno najšire poznata Hrvatskoga preporoda Vlaha Bukovca iz 1895. (ujedno godine otvaranja današnje zgrade na Trgu Republike Hrvatske), do najmlađeg, nazvanog Harmica, autora Vasilija Jordana iz 1999. Između njih nalaze se još četiri svečana (kronološkim redom: Titov naprijed Frana Šimunovića iz 1969, A.D. 1573. Krste Hegedušića iz iste godine, Četiri godišnja doba Ivana Lackovića Croate i Rudolfa Labaša iz 1994. te Đavo u selu Ivana Lovrenčića iz 1997). Svi su se ti zastori mogli vidjeti na događaju organiziranu u HNK-u u Zagrebu 29. studenog, a pratilo ih je predavanje Zdravka Blažekovića, hrvatsko-američkog muzikologa i teoretičara vizualnih umjetnosti. Zanimljiv događaj i rijetka prilika, za koju se treba nadati da će se (uskoro) ponoviti u nekom pristupačnijem terminu od radnog dana u podne, kada je održano predavanje.